Valutne turbolencije

Mnogi si u zadnje vrijeme postavljaju pitanje: što se to događa sa svjetskim valutama? Švicarski franak i dolar idu gore, euro pada. Počnimo s valutom koja nam u misli doziva alpske pejzaže, odličan sir, čokoladu, nenadmašive satove i ono najvažnije, švicarske banke. Zbog njihove neutralnosti, ali i ekonomske razvijenosti i snage, njihovo platežno sredstvo je oduvijek smatrano jednim od sigurnih financijskih utočišta u slučaju krize, bilo da se radi o ratnim zbivanjima ili previranjima u ekonomiji. Tako je 2008. godine, kada se otvorila jedna od najbolnijih finacijskih kriza u poslijeratnom razdoblju, puno velikih investitora prebacilo kapital u franke. Kako tržištem vlada zakon ponude i potražnje, franak je neminovno počeo rasti. U drugoj polovici 2011. je dostigao najviši nivo koji se približavao odnosu 1:1 za euro.

To je za švicarsku ekonomiju postalo izuzetno depresivno jer su njihovi tradicionalni izvozni proizvodi, dobrim dijelom oni koje nazivamo luksuznima, postali preskupi za izvoz i njihova proizvodnja se neminovno počela smanjivati. U rujnu iste godine Švicarska nacionalna banka je odlučila da počne s intervencijama na deviznom tržištu kako bi vratila vrijednost franaka na otprilike 0,8 eura. Kako su to postigli? Jednostavnim štampanjem novca. Taj novac su plasirali na tržište kupujući eure i dolare. I tako je to išlo preko 3 godine, sve do proteklog siječnja. Njihova blagajna se napunila; prema nekim informacijama u njihovim sefovima se nalazi oko 500 milijadi eura. Takva količina je potencijalno veliki problem jer bi u slučaju pada euro, švicarske banke pretrpile ogromne gubitke. Tako je guverner nacionalne banke, zajedno sa svojim savjetnicima, odlučio da prestane intervenirati i prepusti franak slobodnom fluktuiranju.

Odluka je bila djelomično očekivana, ali je sve uhvatila na spavanju. Preko noći je švicarska valuta dobila 20% na vrijednosti. Burza im je strahovito pala, jer je novonastala situacija izuzetno poskupila izvoz i učinila da neke od najpoznatijih firmi iz te zemlje postane odjednom nekonkurentno na inozemnom tržištu. U tjedan dana indikator dionica je pao za 13%. Koliko je situacija potencijalno ozbiljna za njihovu ekonomiju govori i to da je zadnjih par godina preko 70% nacionalnog bruto proizvoda dolazilo od izvoza. Drugi važan čimbenik ekonomije jeste i turizam, koji za strane posjetioce postaje znatno skuplji. Budući dobar dio prihoda od prodaje u inozemstvu dolazi od plasiranja luksuznih proizvoda, na koje povećanje cijene ne utječe toliko drastično kao u slučaju robe široke potrošnje, vjerovatno Švicarska neće biti toliko pogođena, kako to neki analitičari predviđaju. Slično razmišljanje je moguće primjeniti i na činjenicu da je njihov turizam dobrim dijelom namjenjen svjetskoj eliti koja nema problema platiti, na primjer, ekskluzivni hotelski smještaj nešto više.

Švicarski franak spada u jednu od 6 najznačajnijih valuta na svijetu, zajedno s američkim dolarom, eurom, britanskom funtom, japanskim jenom i australijskim dolarom. Preko 95% kupoprodaja valuta na forex tržištu se odnosi na nabrojane devize. Iz tog razloga, ovako velika promijena vrijednosti franka će imati svoj refleks i na ekonomije drugih zemalja. Procjenjuje se da će najveću korist od revalvacije franka imati zemlje Europske Unije čiji proizvodi su pojeftinili i imati će bolji plasman u Švicarskoj. Situacija je izuzetno povoljna za Italiju koja ima jake ekonomske odnose sa svojim sjevernim susjedom, a uz to i veliki broj talijana, onih iz graničnih područja, radi u susjednoj zemlji. Njima je praktično od danas do sutra plaća porasla za jednu petinu: blago njima.

Problem imaju gotovo sve zemlje istočne europe, pa čak i one koje su u Europskoj zajednici, jer tradicionalno vezuju svoje bankarske operacije za švicarca. Kod nas je izuzetno izražena takva situacija. Po drugi puta u zadnjih 5 godina dobar dio stanovništva se našao u ozbiljnim poteškoćama. Naime puno njih je sklopilo ugovore o raznim vrstama kredita, pretežno onima vezanima za nekretnine, s valutnom klauzulom u francima. Banke se se odmah osigurale zaštitnim klauzulama i operacijama na deviznom tržištu protiv velikih promjena vrijednosti vezane valute, pa tako sav teret pada na građane. Na političkim institucijama hrvatske je da olakšaju ovaj problem i dio troškova prebace na banke koje su na ovaj način ostvarile enormne profite.

Paralelno s ovim zbivanjima, euro lagano ali kontinuirano gubi na vrijednosti. Niz intervencija centralne europske banke, kao i kriza bez kraja u kojoj se nalazi Grčka, čine da europska valuta gubi teren. Na veliko zadovoljstvo gotovo svih država koje čine uniju jer se nadaju da će uspijeti povećati izvoz i na taj način pokrenuti gospodarstvo te smanjiti nezaposlenost koja je dostigla kritičan nivo, pogotovo u zemljama latinskog područja.