Canalblog
Editer l'article Suivre ce blog Administration + Créer mon blog
Publicité
Financije
11 septembre 2014

Zašto je ubijen Kennedy

Atentat na američkog predsjednika John F. Kennedya (slovo F u sredini stoji za Fitzgerald, majčino prezime) je moja prva uspomena iz djetinjstva na nešto što nije bilo osobno moje ili vezano za obitelj ili prijatelje. Mutno se sjećam da su ljudi na neki način bili prestravljeni, kao da se dogodilo nešto njima samim, a ne predsjedniku neke daleke zemlje koja u to vrijeme nije bila smatrana jako prijateljskom. Iako je Kennedy bio dosta dobro viđen i od tadašnjeg partijskog vrha. Imam u memoriji i sliku jednog članka u Areni, tadašnjem jako popularnom trač magazinu (u odnosu na ove današnje, bio je to gotovo ozbiljan tjednik): u gornjem lijevom kutu stranice bila je srebrna medalja s poprsjem tad već bivšeg predsjednika. To se dogodilo 1963., prije 51 godinu, a ja sam tada već bio napunio 4 ljeta; rođen sam u kolovozu, a atentat se dogodio u studenom.

Njegovo ubojstvo se dugo povlačilo po medijima, pa se i danas domaća i svjetska štampa često vraća na to i dan danas nerazriješeno ubojstvo. Prošle godine je bila pedesetgodišnjica. Zašto je ubijen? Pročitao sam bezbrojne članke o tome, vidio dokumentarne televizijske emisije, igrane filmove. Svi su nastojali produbiti događanja iz tog doba i pronaći motiv zbog kojega je netko želio da ga smakne i odstrani s američke političke scene. Ali nigdje i nikada nisam doista našao neko ubjedljivo objašnjenje. Ovog ljeta se u Jutarnjem listu pojavio tekst o 10 najvećih neriješenih misterija našeg doba. Na 6. mjesto su uvrstili atentat u Dallasu. Donose tri pretpostavke koje su među najraširenijima: smetao je mafiji jer se mješao u njihove poslove, ili se ga htjeli maknuti kubanci s kojima nije bio u dobrim odnosima i treća hipoteza je da se u stvari radilo o državnom udaru. Ni za jednu od njih nije doneseno nikakvo objašnjenje, ali videći tip novina, nije bilo ni za očekivati. Uglavno te tri teze su opće raširene i u svijetu.

Gotovo je sigurno da pravi razlog nikada nećemo saznati, ali postoji jedan jak motiv koji se čini doista prihvatljiv, hipoteza koja zvučio dovoljno jako da bi bila uzeta u obzir kao vrlo mogući motiv atentata. Vezan je za novac i centralnu američku banku koja ga tiska i posjeduje, kako je to objašnjeno u prethodnom postu. Kennedy je dobro znao u čije džepove ide novo štampani novac i htio je ispraviti tu, nazovimo je, nepravdu. Htjeo je da novostvorena vrijednost ide u korist američke države, to jeste, indirektno, u korist američkih građana. Tako je 4. lipnja 1963. Kennedy potpisao izvršnu uredbu broj 11110 s kojom daje pravo državnoj riznici da tiska i izdaje novčanice sa srebrnom podlogom (umjesto zlatne koju je imao FED). Važno je primjetiti da ne ukida pravo koje ima Federal Reserve na tiskanje novca (to bi bilo jako komplicirano s političke točke gledišta) nego otvara paralelna vrata koja državu ovlašćuju da izdaje legalni novac. I obilno koristi to pravo. U tom periodu, na osnovu donesene uredbe, USA su tiskale preko 4 milijarde dolare, ne uzevši niti dolar pozajmice od FED-a.

Na slikama koje slijede možete vidjeti novčanicu od 5 dolara, izdati 1963. god. od strane američke države, na kojoj je istaknut natpis "United States Note". Ispod nje je novčanica od 2 dolara iz 1996. (možete provjeriti da isto vrijedi na onima prije i posije ove godine, isključujući Kennedyev period) gdje na vrhu piše "Federal Reserve Note".

5 dolara izdanih od države u vrijeme predsjednika Kennedya

2 dolara izdana od FEDa

Oduzeo je privatnim bankarima ogromne iznose novca. Da li vam se to čini dovoljno dobar razlog da ga eliminiraju? Samo zahvaljujući internetu ova informacija se pomalo širi u cijelom svijetu. Prije toga svi pokušaji iznošenja ovih podataka su bili strogo cenzurirani od američkih, ali i ostalih vlasti. Što se dogodilo nakon njegove pogibije? Nasljednik Kennedya, Lyndon Johnson, je odmah zaustavio tiskanje državnog novca i ponovo prenio tu funkciju na FED. Dodatna zanimljivost jeste da uredba nije odmah opozvana, nego je nastavila biti na snazi sve do 1987., ali nitko od predsjednika nije koristi opciju tiskanja državnog novca; u suprotnom su imali veliku mogućnost da završe karijeru kao i 35. američki predsjednik.

Publicité
Publicité
Commentaires
Financije
Publicité
Archives
Pages
Publicité